Trebaju li bebe uzimati probiotike?

Ako si novopečeni roditelj ili samo netko tko prati aktualne preporuke i želi najbolje za svoje dijete, vjerojatno si već čuo za probiotike i njihovu „super“ moć. Možda su već dio vaše svakodnevice, a možda se još uvijek pitaš – što su zapravo probiotici, kada davati probiotike bebama i jesu li sigurni? U nastavku donosimo pregled svega što bi ti moglo biti korisno kako bi razjasnio sve nedoumice i odgovorio na pitanja koja imaš.

Probiotici (kao dobre bakterije unesene hranom ili dodaci prehrani) skupina su živih mikroorganizama koji žive i djeluju u crijevnom traktu te tako doprinose održavanju zdravog i uravnoteženog probavnog sustava. S obzirom na sve veću istraženost i popularnost tema poput crijevne mikroflore, i probiotici postaju sve češća tema znanstvenih istraživanja, ali i proizvodi koji su široko dostupni na tržištu.Važno je naglasiti da su probiotici – bilo da su namijenjeni bebama do godinu dana (i starijima od 1 godine) ili odraslima – uglavnom istraživani na zdravim ispitanicima, što također treba imati na umu. Je li njihova primjena opravdana za široku upotrebu te trebaju li ih sve bebe, uključujući i one zdrave, uzimati svakodnevno, pitanja su koja nam roditelji često postavljaju.

U nastavku donosimo pregled situacija kada bi probiotici mogli biti korisni bebama, te savjete kako odabrati onaj koji je kvalitetan i prikladan za vaše mališane.

Trebaju li bebe uzimati probiotik?

Ako govorimo o zdravim bebama urednog razvoja, dosadašnja istraživanja još uvijek ne potvrđuju da je svakodnevna konzumacija probiotika u obliku dodataka prehrani nužna. Dapače, ne smatra se da je nužno potrebna, a uz to može biti i financijski neodrživa, s obzirom na to da može biti prilično skupa. Ne smijemo zaboraviti da postoje i probiotici u hrani, koje je moguće uključiti u jelovnik vaše bebe i na taj način podržati rad njezinog probavnog sustava – o tome ćemo govoriti u nastavku teksta.

Međutim, postoje situacije u kojima je dokazano da probiotici mogu i trebaju biti podrška – primjerice kod izraženih simptoma probavnih smetnji ili uz konzumaciju antibiotika. U takvim slučajevima savjeti o tome koji probiotik i kako ga koristiti trebaju uvijek dolaziti od pedijatra, s obzirom na dijagnozu i stanje vaše bebe (kod beba koje su rođene carskim rezom, one koje su primile antibiotik u nekom razdoblju u životu i one koje nisu dojene, osim ako adaptirana formula sadrži dodatak probiotika).

Kako prepoznati da moja beba treba probiotik

Ukoliko primijetite da vaša beba ima probavne smetnje poput nadutosti, grčeva, proljeva ili zatvora, svakako preporučujemo da se posavjetujete s pedijatrom kako biste vidjeli je li uključivanje probiotika jedna od mogućih opcija podrške. To je osobito važno ako probiotici iz hrane ne djeluju ili nisu dovoljni (što je češće kod blažih simptoma, kada ponekad može biti dovoljno samo izbalansirati prehranu i uključiti probiotike kroz jelovnik).

Također, ako vaša beba trenutno prima terapiju antibioticima ili ih je nedavno koristila, preporučujemo da se posavjetujete s pedijatrom o uvođenju probiotika. Oni mogu pomoći u očuvanju i obnavljanju „dobrih“ bakterija u crijevima. Osim toga, važno je napomenuti da postoje različite vrste probiotika te da su pojedini sojevi dokazano korisni kod određenih tegoba — primjerice, soj Lactobacillus rhamnosus GG pokazao se učinkovitim kod dojenačkih kolika, dok se određeni sojevi koriste i kod problema sa zatvorom ili refluksom.

Kada bebi dati probiotik?

Ako je riječ o probiotiku kao dodatku prehrani, a prisutni su neki od simptoma ili imate osjetljivu bebu, svakako se savjetujte s pedijatrom. Budući da nismo svi isti i da je crijevna mikroflora jedinstvena za svaki organizam, neki probiotik može odgovarati većini beba, ali ne nužno i vašoj. Također, pojavni simptomi mogu biti slični onima koji se javljaju kod većine djece, no važno je provjeriti ili otkriti njihovu pozadinu kako biste bili sigurni da je korištenje probiotika sigurno i da će biti učinkovito.

Ako govorimo o djeci koja nemaju izražene simptome ili tegobe, preporučujemo da prvo probate unijeti probiotike kroz hranu – povećavajući količinu i raznovrsnost namirnica bogatih probioticima, uključujući one koje su vaši mališani već do sada konzumirali. Ako primijetite da to ne pomaže ili se simptomi pogoršaju, svakako se obratite pedijatru.

Prirodni izvor probiotika za bebe

Često, u moru informacija i oglašavanja suplemenata, posebno danas, kada je farmaceutska industrija toliko prisutna, cjelovita hrana i nutrijenti koje ona pruža padnu u drugi plan. Također, živimo u užurbanom svijetu i zbog nedostatka strpljenja ponekad tražimo brza i učinkovita rješenja. Zbog toga se desi da možda i kupimo probiotike kao dodatak prehrani za blaže simptome, iako iste možemo dobiti putem hrane, odnosno uključivanjem hrane bogate probioticima u jelovnik beba, ali i nas odraslih.

Naglašavamo da većinu ovih namirnica vaša beba može konzumirati već od početka dohrane, uz napomenu da treba paziti na unos soli ako je prisutna u tim namirnicama, te pod uvjetom da je s bebom sve u redu i da beba nema izraženih alergija na hranu ili drugih tegoba na koje bi ta hrana mogla utjecati.

Probiotički jogurt

Jogurt je namirnica koju bebe mogu konzumirati već na samom početku dohrane, budući da je primjer hrane bogate bakterijskim kulturama koje mogu podržati probavni sustav vaših mališana (napomena i da učinak varira ovisno o soju bakterija koji jogurt ima). Preporuka je da birate jogurt bez dodataka poput šećera i da je napravljen od punomasnog mlijeka. Također, ne mora uvijek biti samo čisti jogurt – može poslužiti i kao baza za jednostavnije obroke, primjerice jogurt s borovicama.

Kefir

Za razliku od jogurta, kefir (koji sadrži veću raznolikost bakterija i sojeva kvasaca) također se može uvesti u jelovnik tijekom dohrane, ali preporučuje se da se poslužuje kao dodatak jelima ili kao umak, a ne kao napitak – barem do navršenih 12 mjeseci.

Možete ga ponuditi kao obični kefir pomiješan s jelima, primjerice dodan u kašu i slične obroke. Budući da je kefir namirnica bogata i drugim nutrijentima, uz probiotičke kulture, može biti vrlo koristan za bebe čiji mikrobiom sazrijeva u prvim godinama života. Zdrav mikrobiom u konačnici može pozitivno utjecati na rad cijelog organizma, što je od iznimne važnosti – osobito za zdravlje srca, mozga, metabolizma i imunološkog sustava.

Kiseli kupus

Kod kiselog kupusa važno je naglasiti da se preporuke odnose na onaj kupus koji je pravilno fermentiran i nije pasteriziran. Osim što je izvor probiotika, kiseli kupus može poslužiti i kao prilika da dijete upozna kiselkaste okuse. Prije same upotrebe, poželjno je da se upoznate s načinom serviranja ove namirnice kako biste bili sigurni u njezinu prikladnost za bebu. Ako ste tek na početku dohrane, preporučuje se uvoditi kupus postepeno u malim količinama te ga sitno nasjeckati prije posluživanja, bilo samostalno ili pomiješanog s drugom hranom. Također, pri kupnji birajte kupus koji se čuva u hladnjaku (budući da je onaj s polica najčešće pasteriziran) te provjerite sastav kako ne bi sadržavao kalijev sorbat.

Prirodni izvor probiotika za bebe iznad godinu dana

Obzirom da bebe nakon navršene prve godine mogu postupno početi konzumirati sol (pri čemu i dalje naglašavamo važnost umjerene konzumacije), popis prirodnih izvora „dobrih“ bakterija može se proširiti i na dodatne namirnice. Uz već spomenute opcije poput jogurta i kefira, u prehranu se sada mogu povremeno uključiti i fermentirani proizvodi poput miso paste*, kimchia i sličnih.

Međutim kao i kod prethodno navedenih namirnica, važno je obratiti pozornost na količinu, sastav i način prerade – birati blage, prirodno fermentirane proizvode koji se u trgovinama čuvaju u hladnjaku te izbjegavati one s previše soli, šećera ili ljutih začina. Na taj se način i dalje osigurava sigurna i nutritivno kvalitetna konzumacija za dijete.

Koji je najbolji izvor probiotika za moju bebu

Bilo da je riječ o gumenim bombonima, kapima, prahovima ili drugim oblicima dodataka, najbolji probiotik za bebe je onaj koji odgovara upravo vašoj bebi — i koji je preporučen od strane pedijatra, farmaceuta ili nutricionista, osobito ako se javljaju simptomi poput nadutosti, grčeva, proljeva, zatvora ili ako je beba na terapiji antibioticima.

Ako je vaša beba zdrava, uvijek se vodimo jednostavnim, ali važnim pravilom: cjelovita hrana je na prvom mjestu. Uvođenjem namirnica koje prirodno sadrže dobre bakterije ne unosite samo to, već i niz drugih vrijednih nutrijenata – poput vitamina, minerala i vlakana – koji zajedno doprinose zdravlju crijeva, jačanju imuniteta i pravilnom razvoju metabolizma.

Zato slušajte signale svoje bebe, pratite službene preporuke i imajte povjerenje u proces – jer upravo tako gradite zdrave navike od samog početka.

Hrabro dalje!

S ljubavlju,

BZS tim

*imajte na umu da miso sadrži uobičajene alergene, uključujući soju, a u nekim slučajevima pšenicu i morske plodove.

Literatura

1. Kids Eat In Color – Probiotics for Kids: When to Take Them & How to Pick the Right One. Pristupljeno 10. 11. 2025.
2. Kids Eat In Color – Best Probiotics Supplements for Kids & Toddlers. Pristupljeno 10. 11. 2025.
3. van den Nieuwboer, M., Claassen, E., Morelli, L., Guarner, F., & Brummer, R. J. (2014). Probiotic and synbiotic safety in infants under two years of age. Beneficial Microbes, 5(1), 45–60.
4. Thomas, D. W., & Greer, F. R.; Committee on Nutrition; Section on Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition. (2010). Probiotics and prebiotics in pediatrics. Pediatrics, 126(6), 1217–1231.
5. Solid Starts – When can babies eat sauerkraut? Pristupljeno 10. 11. 2025.
6. Solid Starts – When can babies have yogurt? Pristupljeno 10. 11. 2025.
7. Solid Starts – When can babies have kefir? Pristupljeno 10. 11. 2025.
8. Savino, F., Montanari, P., Galliano, I., Daprà, V., & Bergallo, M. (2020). Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) for the management of infantile colic: A randomized controlled trial. Nutrients, 12(6), 1693.
9. Pärtty, A., Lehtonen, L., Kalliomäki, M. & Isolauri, E. (2015). Probiotic Lactobacillus rhamnosus GG therapy and microbiological programming in infantile colic: A randomized, controlled trial. Pediatric Research, 78(4), 470–475.
10. Solid Starts – When can babies have miso? Pristupljeno 10. 11. 2025.
11. Solid Starts – When can babies have kimchi? Pristupljeno 10. 11. 2025.